Konstantin Filozof (grč. Κωνσταντίνος), poznatiji kao sveti Ćirilo (grč. Κύριλλος, crkvenoslovenski: Kirilъ) (827 – 14. februar, 869) je bio vizantijski misionar koji je sa svojim bratom Metodijem doneo pismenost i hrišćanstvo Slovenima. Bio je jedan od najboljih lingvista, teologa i učenih ljudi svog doba, savremenik Fotija I (858—867, 877—886) i tvorac prvog slovenskog pisma glagoljice iz koje se kasnije razvila nova azbuka koja je u njegovu čast nazvana Ćirilica. Pre misije među Slovenima, bio je kao izaslanik vizantijskog cara i svog školskog druga Mihajla III (842—856, samostalno 856—867) među Arapima u Samari na Tigru (oko 851) i među Hazarima zajedno sa bratom.
Tokom misije među Hazarima braća su na Krimu kod Hersona našli mošti pape Klimenta I (88/92—98/101), kao i jevanđelje i psaltir pisane ruskim slovima na gotskom jeziku[1]. Tokom svoje misije među Slovenima u Velikomoravskoj kneževini kneza Rastislava (842—870), braća su se našla na udaru germanskog sveštenstva koje je na tom prostoru širilo hrišćanstvo na latinskom jeziku, zbog čega su oko 867. godine bili primorani da odu u Rim i traže dozvolu za svoj rad od pape. Na tom putu su se zaustavili u Panonskoj kneževini kneza Kocelja (861—872), započevši svoju misiju i na tim prostoru. Tokom boravka u Rimu, papa Hadrijan II (867—872) im je dao dozvolu da nastave bogosluženje na crkvenoslovenskom jeziku i sam održao službu na njemu u katedrali svetog Petra. Konstantin se u Rimu razboleo i zamonašio u jednom grčkom manastiru, uzevši tom prilikom monaško ime Ćirilo(grč. Κύριλλος) što znači Gospodnji. Pedeset dana posle toga je umro 14.02.869. Zajedno sa bratom je 1980. godine proglašen svecem zaštitnikom Evrope, a po njemu je nazvan, oko 1.505m nmv. visok planinski vrh na ostrvu Livingston, koje se nalazi u arhipelagu Južnih Šetlandskih ostrva na Antarktiku.
U Srbiji ovaj dan proslavlja se kao krsna slava.
Srbi su imali svoje pismo još od Lepenskog vira, mnogo pre Kirila. Nije on nikog opismenio, to je još jedna u nizu prevara i izmišljotina iz Vatikana. Srbsko pismo je azbuka, a ne ćirilica.