Sunday, February 9, 2025
NaslovnaZanimljivostiUpoznajte Krašovane, Srbe katolike koje su srpski jezik i običaji spasili od...

Upoznajte Krašovane, Srbe katolike koje su srpski jezik i običaji spasili od pretapanja u Rumune i Bugare

I u Banatu ima Srba katolika. To su Srbi Krašovani koji stanuju u Krašo-Severinskoj (Krassó-Szörény) županiji, a u trokutu između Vršca, Lugoša i Oršave, u tome moru rumunskom, ima ih 20.000 duša. Neobično su lepog soja, jaki ljudi, bave se zemljoradnjom i dobri su baštovani. Govore čisto srpski, među tim se nazivaju Krašovani (po svoj prilici po reci Karašu, koja u brdu Mušnjaku izvire a kod Kajtasova i Palanke u Dunav utiče).

Ali kad ih upitate, kako govore, odgovoriće vam kao i bački Šokci, da govore srpski. Oni su očuvali – i ako okruženi samim strancima, – srpski jezik, srpske običaje i sve osobine, koje karakterišu srpsko pleme, a uz to su po veri rimokatolici. I što je najkarakterističnije, njima je baš to pomoglo, da očuvaju sve do danas svoje srpsko obeležje.

Njihova pravoslavna braća, naseljena na dunavskoj obali od srpske Klisure so Rršave (Oršave) pretopiše se u Rumune, između ostalog i za to, što su bili jednoverni sa nadmoćnim Rumunima. Još samo prezimena tih porodica i srpska imena mesta, brda, reka, položaja (Domogled, Treskavica, Bistrica, Černa, Izvor, Izlaz, Drenkovo, Moldava i td.) kazuju putniku, da su to bili Srbi.

Među tim Krašovane je baš razlika u veri spasla od pretapanja u Rumune i oni su i sada Srbi po svemu. Zlo je samo, što nemaju svojih škola, ali sad je i u tom pošlo na bolje, jer se sad u njih pojavio pokret za osnivanje narodnih škola.

Ponudu iz Bugarske da se „kao Bugari“ isele u svoju „staru otadžbinu“, odbili su Krašovani najodlučnije, jer – vele – oni nisu Bugari, već Srbi. Vredno bi bilo dublje ispitati ovaj zabačeni, skoro nepoznati kraj Srpstva. To je pokrenuo ove godine beogradski „Dnevni List“.

Torlački govor – Dijalekatska mapa

Što se pak njihova porekla tiče ima dve versije: ili su se naselili iz Hercegovine (kao i Bunjevci) ili iz crnogorskog okruga u Srbiji. Ako stoji ovo, da su se naselili u ove krajeve 1730. god. ili pravilnije 1737. god, dakle u doba poslednje seobe Srba iz Srbije u Ugarsku pod pećkim patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovićem Šakabentom, onda su oni poreklom iz Srbije.

U to vreme istorija ne beleži veće seobe iz Hercegovine, a Bunjevci su se – kao što znamo – doselili u 80. godinama XVII. veka. Katoličku veru primiše Krašovani u drugoj polovini XVIII. veka (1765. g.) za vladavine Marije Terezije, a posle seobe Srba u Rusiju (1751.-1753. g.), dakle u doba najvećeg unijaćenja, koje ih je izvesno i lišilo pravoslavne vere.

Izvor: Ivan Ivanić, „O Bunjevcima“, Subotica, 1894.
Preuzeto sa: Rasen

Katarina
Katarina
Opančar u usponu
RELATED ARTICLES

2 KOMENTARA

  1. Pitajte SPC gde su ostali Srbi katolici, gde su se izgubili , zašto su postali hrvati, da li zaslugom austrougarske ili “majčice” Srbije koja ih nije prihvatila?
    Pogledajte popise austrougara iz 19 veka po Dalmaciji, sami smo otpisali pola nacije, nestajemo….

  2. 1.Srpska istorija i Hrvatska povjest su zasnovane 50% na mitologiji i rekla kazala, a druga polovica na autorima iz vremena romantizma to potvrdjuje i autor kojeg citirate.
    2.Srbi poznaju i promovisu samo svetosavsku istoriju a o ovoj iznad Dunava nemaju pojma i ne zele ni znati.
    3. Ti tamo iz Karaseva i inih mesta bez obzira dali su katolici ili pravoslavci su vec 10 vekova. To ce reci da su bili hriscani pa onda pravoslavci ( Bizant) pa grkokatolici (pravoslavci grckog obreda) i da ne nabrajam dalje.

POSTAVI ODGOVOR

molimo unesite svoj komentar!
ovdje unesite svoje ime

Most Popular

Recent Comments