Verovanja i običaji na Blagovesti: Noć u kojoj će samo posebni ljudi imati moć da otkriju veliku tajnu ovog praznika

Blagovesti predstavljaju jedan od najradosnijih praznika u hrišćanskom svetu. Tada se slavi uspomena na dan kada je Arhangel Gavrilo obavestio Devicu Mariju da će roditi Sina Božjeg.

Za Blagovesti su vezani mnogi običaji.

Verovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku, a Blagovesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.

Na ovaj dan u crkvu obično idu žene koje žele da dobiju porod. U srpskoj narodnoj tradiciji postoji jedan vrlo interesantan običaj povodom ovog praznika koji se zove “ranilo”.

Pročitajte i  Sa manastirske trpeze: Posne makarone sa tunjevinom gotove za desetak minuta

Iako se smatra da se do Uskrsa ne valja veseliti, običaj je da se ranilo vrlo veselo praznuje. Počinjalo bi obično u ponoć na same Blagovesti ili u praskozorje. Pevala bi se devojačka pesma, a završavalo bi se sveopštim veseljem sve do rane zore.
Ovaj običaj nalaže da se na Blagovesti obavezno počiste kuča, dvorište, obori, štale i da se obavezno sve đubre spali. Negde je bio običaj da devojke uoči ovoga dana nakupe suve grančice i drva, i od njih naprave velika vatru, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i staro i mlado, i muško i žensko. U Vojvodini i ističnoj Srbiji ovaj običaj zadržao se do XX veka gde se nazivao bukara.

Pročitajte i  Radost za žene: Prolećno cveće koje će vam ulepšati baštu i terasu

Naložena vatra se preskakala radi zdravlja ljudi i stoke, ali i da ljude, kako se verovalo, ne bi te godine ujedale zmije.

Narod, takođe, veruje da se na Blagovesti završava zima i često ima običaj da kaže: “Ako na Blagovesti kiša okvasli volu rog, biće dobar rod.”
A na noć uoči Blagovesti otvorite sva čula, jer po narodnoj legendi noć uoči Blagovesti svetle skrivena, zakopana blaga u zemlji, a može da ih vidi samo onaj koji je vidovit.

Pročitajte i  Radost za žene: Prolećno cveće koje će vam ulepšati baštu i terasu

Zbog verovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovesti, deca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: “Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!”
Verovalo se da na ovaj dan medvedi izlaze iz svojih brloga, i da štuka razbija led repom. Ovoga dana ni ptice ne viju gnezda.

OPANAK