BOLJEVAČKI KRAJ ČUVA NARODNE OBIČAJE: Meštani ovog kraja imaju autentične i vrlo neobične nazive za određena doba dana

Srpski narodni, stari običaji su se i dan danas zadržali u mnogim krajevima Srbije, gde sve ima svoje značenje, svaki postupak i obred je deo tradicije koja se prenosi sa kolena na koleno. Evo kako se prema običajima iz boljevačkog kraja, nekadašnjeg sreza, nazivaju i tumače različita doba dana i noći.

boljevački kraj

Prema dobu godine i dan je nekad duži, a nekad kraći. Narod smatra da su najduži dani od Vidova-dana pa do Petrova-dana, a da su noći tada najkraće. Noći su pak kao što smo videli najduže o Mratincima, kad su dani najkraći. Dan narod računa od zore do mraka, pa ma koje dužine on bio.

Dan i noć narod ovako deli na 13 delova:

1. Ponoć. – Ponoć se zove vreme oko pola noći, otprilike između dvanaest i jednoga sata po ponoći.

Pročitajte i  Лазарева субота је дан дечје радости: Зашто су деца у центру овог празника који слави Исусово чудо васкрсења Лазара?

2. Prvi petlovi. – To je vreme posle pola noći, kad zapevaju prvi petlovi. Narod misli da je tada jedan sat posle pola noći. Čim zapevaju prvi petlovi, narod veli da je ponoć prevalila, i tada već ustaju oni, koji imaju da idu na put ili da svrše kakav hitan posao.

boljevački kraj

3. Zora. – Čim se na nebu pojavi zvezda zornjača, narod veli da je zora. Od zore do svanuća narod računa da ima dva sata.

4. Svanuće. – Vreme kad se zora zabeli na istoku, zove se svanuće. Od svanuća do izgrevanja sunca ima čitav sat. U to vreme je najhladnije. Seljaci obično ustaju u svanuće.

5. Mali ručak. – Mali ručak pada oko osam sati pre podne.

6. Veliki ručak ili Pladne. – Veliki ručak, pladne, obed ili užina pada oko jednog sata po podne. („Sunce pladne a devojke gladne“, govori se kao poslovica, jer se u pladne obeduje).

Pročitajte i  Само за искусне куваре и куварице: Рибљи паприкаш са севера Бачке

7. Ikindija ili (ređe) Zaranci. – Kad se sunce približi zahodu za dva ostnja), tada se kaže da je ikindija. Računa se da od ikindije do zalaska sunčevog prođe do tri sata.

boljevački kraj

8. Predveče. – Na jedan sat pred mrak zove se predveče.

9. Sunčani zaod. – Kad sunce počne da zaodi, pa dok se ne izgubi, dok traje ono crvenilo na nebu, kaže se da je sunčani zaod.

10. Veče. – Kad sunce zađe i nestane onog crvenila na nebu, kaže se da je nastalo veče. Od zalaska sunčevog pa dok ne počne veče ima pola sata. U veče ne daje narod vatru iz kuće, da ne bi noću plakala deca.

Pročitajte i  Народно веровање: Шта да урадите на Врбицу и Цвети да бисте били здрави и лепи

11. Večera. – Na dva sata pošto nastupi veče dolazi večera. U to doba obično se i večera, a posle večere ide se na spavanje.

boljevački kraj

12. Velika večera. – Velika večera pada oko deset sati. Posle velike večere nastaje gluvo doba.

13. Gluvo doba. – Kad se na polju sve utiša, narod veli nastalo je gluvo doba. Po narodnom računu gluvo doba je od deset sati pa dok ne zapevaju prvi petlovi. Narod veli da se u gluvo doba ne treba nikad udaljivati od kuće, niti u to doba putovati, jer u to doba vladaju nečastivi.

Prema tekstu Savatija M. Grbića
Izvor: Srbiju volimo

Народно веровање: Шта да урадите на Врбицу и Цвети да бисте били здрави и лепи

На Лазареву суботу, или другачије- Врбицу, некада су ђаци...

Искористите јединствену прилику: Закупите локал на београдским пијацама!

Овом приликом обавештавамо јавност да је  ЈКП „Београдске пијаце“...