Dan kada je prestonica gorela: Navršava se 79 godina od kad je izvršeno bombardovanje Beograda u Drugom svetskom ratu

Bombardovanje Beograda u Drugom svetskom ratu dogodilo se pre tačno 79 godina..
Danas se obeležava Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata na ovim prostorima. U rano jutro, 6. aprila 1941. godine bombardovan je Beograd.
Operacija uništenja Beograda „Strašni sud“ otpočela je u nedelju, 6. aprila, kada je od 6.30 do 8 sati na grad izručeno 197 tona bombi. Napadi su ponovljeni istog dana oko 10 i 14 časova, u sumrak i u toku noći.
Bombardovanje je nastavljeno i u prepodnevnim i popodnevnim časovima 7. aprila, da bi 11. i 12. aprila još dva talasa pogodila grad.
Na Beograd je, u 620 bombarderskih i 340 lovačkih naleta izbačeno 440 tona razornih i zapaljivih bombi. Teško su stradali delovi oko Železničke stanice, Slavije, Senjaka, centar grada i Terazije, vladine zgrade u Nemanjinoj i Ulici kneza Miloša, a naročito stambeni kvartovi na Dorćolu.Od 19.641 zgrade, koliko je Beograd imao pre rata, 9.365 je uništeno ili oštećeno, dok je 8.000 porodica ostalo bez krova nad glavom – kaže istoričar Darko Ćirić, viši kustos Muzeja grada Beograda.
Broj žrtava nikada nije precizno utvrđen, a procene su da je bilo 3.000 poginulih i 10.000 povređenih Beograđana.Izgorele su stotine građevina, a samo je nekoliko njih imalo tužnu čast da ostanu upamćene i tako budu simbol tragedije. Mnoge te građevine i danas bi davale dodatnu čar arhitekturi beogradske ulice. Podjednako i zgrada biblioteke na Kosančićevom vencu i Korunovićeva pošta kod Železničke stanice.– Mnoga zdanja su u prvim poratnim godinama precizno obnovljena, uz pomoć nemačkih ratnih zarobljenika koji su radove izvodili. Od onih koja nisu obnovljena dug prema graditeljima je zaista ostao, što je tek delimično nadomešteno respektom od strane istoriografa. Đumrukana na Savi, Pošta 2, Biblioteka na Kosančićevom vencu i niz drugih zgrada nisu obnovljene u originalnom obliku zbog različitih okolnosti i interesa – ideoloških, urbanističkih i ekonomskih – kaže dr Aleksandar Kadijević, profesor Filozofskog fakulteta.
U Aleji stradalih u šestoaprilskom bombardovanju, koja se nalazi na Novom groblju u Beogradu, ukupno je sahranjeno 1.992 sugrađana. Od tog broja je identifikovano 631, neidentifikovano je 909 muškaraca, 393 žene i 59 dece.