Breskva je biljka iz porodice ruža. Potiče iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu. Pripada potporodici Prunoideae.
U naše krajeve su je doneli Rimljani u 3. ili 4. veku, koji su je preneli od Grka, a oni od Persijanaca. Dugo vremena se plod ove biljke nazivao “persijskom jabukom”.
Plod breskve veoma je sočan i zdrav. U njemu ima šećera, karotina, voćnih kiselina, belančevina, skroba, mineralnih sastojaka, vitamina A, B, C i gvožđa. Koristi se u ishrani, industriji i medicini.
Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za čišćenje creva. Prava je riznica vitamina beta karotena, tj. provitamina A – u breskvama ga ima 0,5 miligrama. Tu je i većina vitamina grupe B, uključujući folacin i nijacin, vitamin C, vitamin E i biotin (vitamin H).
Povoljno deluje kod sledećih zdravstvenih problema: akne, anemija, astma, bolesti žuči, bolesti zuba i usne šupljine,bolesti srca i krvnih sudova, bronhitis, gojaznost, gubitak pamćenja, depresija, ekcem, mučnina i povraćanje, neplodnost, nervoza.
Važno je naglasiti da je odnos kalijuma i natrijuma sedam prema jedan, zbog čega su ove aromatične i sočne voćke korisne za one koji imaju problema s oticanjem.
Naučna istraživanja pokazuju da ova magična voćka može da poveća plodnost kod muškaraca, umanji krvni pritisak, spreči kako pojavu tako i dalje napredovanje raka. Zahvaljujući vitaminu B2, korisna je za očuvanje dobrog vida, mekane i elastične kože i uopšte mladalačkog izgleda. Breskva se naročito preporučuje i deci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj.
Dobre su i protiv malokrvnosti, za crevna oboljenja, smanjenje žučne kese. Sok od breskve preporučuje se ljudima sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem želudačne kiseline, osetljivim nervnim sistemom, kao i za čišćenje organizma.
Pogodna kod problema sa probavom, a ima laksativno i diuretsko delovanje. Dobra je za smirenje živaca i uopšte za rad probavnih organa.
Ne preporučuju se dijabetičarima i osobama sa alergijom.
Najviše se jede u sirovom stanju, ali se od nje prave i kompoti, sokovi, džemovi… Izuzetno je tražena i kao sušena, a zahvaljujući blagotvornim dejstvima ima široku primenu i u narodnoj medicini.
Sok od breskve koristan je kod poremećaja srčanog ritma, malokrvnosti, bolesti želuca sa smanjenom kiselošću, kod opstipacije. Konzumira se po pola čaše soka 15 do 20 minuta pre jela. Možete ga napraviti na sledeći način (recept za 8 l soka):
Očišćene breskve nalijte sa oko 2 l vode. Kuvajte ih dok sasvim ne omekšaju. Skinite sa šporeta i sačekajte da se prohlade. Ispasirajte, sipajte u veću šerpu, dodajte vodu u kojoj su se kuvale i nalijte sa jos 3 l vode. Dodajte sećer i limuntus. Kuvajte sok da vri 15 minuta i sipajte u zagrejane flaše. Dobro zatvorite zatvaračem i ostavite da se sasvim ohlade.
Čaj od lista breskve:
Protiv povraćanja u trudnoći – 50 grama osušenog breskvinog lišća prelije se sa 5 decilitara vrele vode, a zatim ostavi poklopljeno da se ohladi. Čaj se procedi, i preko noći ostavi u frižideru. Ujutru se zagreje i pije na prazan želudac. Ista količina pije se na svaka 2 sata.
Za jačanje jetre, želuca i pluća – 30 grama cveta prelije se sa pola litra ključale vode ili mleka. Kada odstoji 5 do 10 minuta procedi se, i pije 3 puta na dan po jedna šolja.