Elegantni stanovnik Carske bare: Velika bela čaplja – RETKA ptica izuzetne lepote

Stanovnik CARSKE BARE i još nekih krajeva Srbije, velika bela čaplja je slabo poznata vrsta čaplji.

Mali broj životinjskih vrsta može se pohvaliti takvom elegancijom i lepotom kao velika bela čaplja.

Svaka od oko 60 vrsta dugonogih ptica koje se hrane po plićacima, i pripadaju istoj porodici (Ardeidae) kao i bela čaplja. Žive u svim delovima sveta, ali najviše ih ima u tropskim predelima. Ova ptica dugačka je 54 – 76 centimetara, a teška teška do 1100 grama. Hrani se pretežno ribom i sitnim životinjama koje može pronaći u vodi. Na njoj je najupadljivije perje na ramenima, mnogo duže i raskošnije nego na ostalim delovima tela, dok joj je perje na potiljku uspravno. Čaplje obično stoje držeći povijene vratove, a dok lete noge im se vijore, a glava je zabačena unazad.Dele se na: obične čaplje, nolćne čaplje, tigraste čapjle. Imaju široka krila i dug, raven kljun zašiljenog vrha.

Pročitajte i  Radost za žene: Prolećno cveće koje će vam ulepšati baštu i terasu

Bela čaplja živi u brojnim kolonijama uvek u blizini vode, pored bara, močvara i reka čije su obale obrasle zelenilom. Žive u svim delovima sveta, ali najviše ih ima u tropskim predelima. Naseljava oblast od Sjedinjenih Država do Čilea i Argentine.

Ove ptice gaze po plitkoj vodi bara i močvara u potrazi za žabama, ribom i drugim vodenim životinjicima.

Pročitajte i  Sa manastirske trpeze: Posne makarone sa tunjevinom gotove za desetak minuta

Velika bela čaplja gradi svoja gnezda usred gustog raslinja. To su jednostavne tvorevine od isprepletenih grana i grančica, dovoljno čvrste da prime celu ptičju porodicu.. Prave ravna gnezda nepravilnog oblika od grančica, i to u žbunju ili drveču u blizini vode

Posle sezone parenja ženka snese 3 – 5 svetlo plavih jaja, ali najčešće četiri. Od trenutka kad izađu iz jaja mladunci su pod neprestanim nadzorom jednog od roditelja koji bdi nad njihovom sigurnošću trudeći se da im stvori najpovoljnije uslove. Za to vrijeme drugi roditelj odlazi u potragu za hranom, spreman da se, čim se mladunci oglase, vrati spuštajući hranu na dno gnijezda. Nekoliko nedelja kasnije kad napune nešto više od dvadeset dana i dovoljno ojačaju mladunci su sposobni za napuštanje gnezda i smeste se na obližnjim granama odakle mogu slobodno izvoditi vežbe letenja.

Pročitajte i  Da li verujete u „znakove na putu“? Koja su to znamenja koja su poštovali naši stari: šta je loš a šta dobar znak?

Ova ptica nekada se lovila zbog perja. Međutim opstanak ove vrste bio je svevremeno ozbiljno ugrožen zbog raskošnog perja koje su kreatori koristili za ukrašavanje šešira, a ova ptica uspela se održati samo zahvaljujući visokom natalitetu.

Srbiju volim