Jeziva istorija Beograda: Trg republike krije mračnu tajnu prošlosti

Trg republike nije oduvek predstavljao centar Beograda, već je, u vreme Turaka, bio čak daleka periferija glavnog grada. U to vreme tu se nalazila jedna od četiri kapije za izlazak iz grada- Stambol kapija (postojale su još i Sava kapija, Varoš kapija i Vidin kapija). Stambol kapija je naziv ponela po tome što se nalazila na putu koji vodi u pravcu Istanbula (Stambola). Stambol kapija se nalazila negde na prostoru između današnjeg Narodnog pozorišta i spomenika knezu Mihailu. Ispred kapije nalazilo se polje obraslo travom. Trga republike još nije bilo, kao ni današnjeg centra Beograda.

trg republike

Pročitajte i  Iz knjige "Bolesti duše" Nikolaja Pestova: Pitanja koja će vam otkriti da li je vaše psihičko zdravlje narušeno

 

Stambol kapiju su napravili Austrijanci za vreme svoje vladavine severnom Srbijom i Beogradom početkom 18. veka. Legenda kaže da je kapiju podigao Laudon, koji je izgradio i rov oko šireg Beograda nazvan Laudonov šanac. Od svih kapija, ova je bila najčvršće zidana, od tesanog kamena i cigle, a imala je i prostorije za smeštaj vojnika koji su držali stražu.

Pročitajte i  Lazareva subota je dan dečje radosti: Zašto su deca u centru ovog praznika koji slavi Isusovo čudo vaskrsenja Lazara?

Kroz Stambol kapiju se ulazilo na tri ulaza: u sredini je bio veliki prolaz za kola, a sa obe strane po jedan manji otvor za pešake. Put koji je iz varoši izlazio na Stambol kapiju delio se odmah na dva kraka: jedan je išao desno ka Terazijama, a drugi levo ka Tašmajdanu i Paliluli.

U neposrednoj blizini ove kapije, Turci su za vreme svoje strahovlade nabijali na kolac buntovne Srbe, pa je čitav kraj bio na veoma lošem glasu. Zato i ne čudi što je odmah po uspostavljanju srpske vlasti u gradu, knez Mihailo naredio rušenje Stambol kapije. Uklanjanje objekta je počelo polovinom aprila, a dovršeno je 19. maja 1866. godine. Već 1868. počela je izgradnja Narodnog pozorišta koje je uskoro postalo simbol ovog mesta, a priča o kapiji je pala u zaborav.

Pročitajte i  Bolja nego francuska: Vojvođanski recept za guščiju paštetu
Inicijalizacija u toku...
Povezano Widget End -->