Manastir Vitovnica: Otac Tadej živeo je i sahranjen u ovom hramu, a čuven je i po izvoru svetog Jovana koji ima lekovitu moć

Manastir Vitovnica, koji se nalazi u neposrednoj blizini Petrovca na Mlavi u istočnom delu Srbije, tokom svoje burne istorije najveći napredak je doživeo u periodu kada je iguman manastira bio Otac Tadej.

Manastir Vitovnica je danas muški manastir, a manastirski kompleks čini još i izvor Svete vode, ali i tri konaka. Takozvani Stari konak je namenjen gostima i posluzi, a Novi konak takođe gostima. Veliki konak je sagrađen 1960. godine, a u njegovom prizemlju je i kapela koja je namenjena za održavanje službe u zimskom periodu i posvećena je prazniku Blagoveštenja.

Iako ne postoje materijalni dokazi ko je i kada sazidao manastir, postoji narodno predanje.

Prema narodnom predanju manastir je sazidao niko drugi do srpski kralj Milutin. Pretpostavlja se da se to zbilo krajem 13. veka i to najverovatnije u periodu između 1289. i 1291. godine, nedugo nakon što je izvojevao pobedu nad Drmanom I Kudelinom, koji su bili bugarski odmetnici, a čije je utvrđenje bilo u neposrednoj blizini na kojoj je lokacija ove Svetinje, u takozvanom Gornjačkom ždrelu.

Pročitajte i  Počeo je Vaskršnji post: Postom čovek vežba velikodušnost i olakšava telo i duh od mraka i debelosti

Mada je gotovo sigurno da je manastir Vitovnica podignut nekoliko vekova ranije, prvi pisani trag o njemu, koji poznaje istorija datira iz prve polovine 16. veka.

Manastir je specifičan i po svojoj arhitekturi –

Glavna manastirska crkva, koja je posvećena prazniku Uspenja Presvete Bogorodice po stilu gradnje pripada moravskoj školi srpske arhitekture. Osnova je krst sa jako izraženim apsidama, pevničkim i oltarskom. Crkva je sačinjena od priprate, naosa i oltarskog dela. Priprata i kula u kojoj se nalazi zvonik su dozidane naknadno.

Ono što je specifično, kada je arhitektura manastira Vitovnica u pitanju jeste kamena ploča koja se nalazi iznad severnih manastirskih vrata. Ta kamena ploča potiče iz 1218. godine, a natpis koji sadrži je dvojezičan i to na staroslovenskom i starojermenskom. Smatra se da je preneta iz takozvane Jermenske crkve, odnosno crkve u selu Oreškovica.

Pročitajte i  Sa manastirske trpeze: Posne makarone sa tunjevinom gotove za desetak minuta

Jedine sačuvane freske datiraju iz druge polovine 19. veka, a te freske su sačuvane u kupoli. Kao ni prvobitne freske, tako ni ikone nisu sačuvane. Sadašnje freske u manastiru Vitovnica potiču iz 1856.

Ono po čemu je manastir Vitovnica postao nadaleko čuven svakako je bilo prisustvo čuvenog arhimandrita Srpske pravoslavne crkve, Oca Tadeja Vitovničkog –

U periodu od 1962. do 1972. godine Otac Tadej je bio iguman manastira Vitovnice, a kasnije se upravo u ovu Svetinju povukao zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Otac Tadej je preminuo 13. aprila 2003. godine, a u porti ove Svetinje je i sahranjen.

Pored toga, u zanimljivosti vezane za manastir Vitovnicu spada i izvor Svetog Jovana koji se nalazi u neposrednoj blizini Svetinje, za koji se smatra da ima lekovitu moć, a ne treba zaboraviti ni manastirsku biblioteku koja je izuzetno bogata starim i retkim spisima.

Pročitajte i  Radost za žene: Prolećno cveće koje će vam ulepšati baštu i terasu

U zanimljivosti vezane za ovu Svetinju spada i priča o monasima Sinaitima. Poznato je da je u središnjem delu glavne crkve manastira Vitovnica postojao grob za koji se verovao da je pripadao jednom od monaha sa Sinaja. Nažalost, 1915. godine su mošti ovog monaha odnete u, kako se veruje Bugarsku, pa je danas ovaj grob ostao prazan. Na manastirskom groblju nalaze se brojni grobovi monaha Sinaita i monaha koji su služili u ovom manastiru, ali i grob Marine Miloradović, koja je bila monahinja.

Manastiri u Srbiji