Srpska Džejn Ostin: Uz knjige čuvene Mir Jam i danas uživamo, a njoj je učinjena velika nepravda

Svi je znaju kao Mir Jam. Bila je prozvana srpskom Džejn Ostin, a njene knjige obožavale su gotovo sve žene.

U proteklih nekoliko godina često smo mogli čuti kako se spominje na televiziji, zbog ekranizacije njenih najpoznatijih romana. Međutim, o njenm privatnom životu ne zna se mnogo.

Pravo ime bilo joj je Milica Jakovljević. Rodila se u Jagodini 1887. godine, a detinjstvo i mladost provela u Kragujevcu.

Želela je da bude novinar, pa se nakon Prvog svetskog rata seli za Beograd kako bi radila u “Novostima”.

Radila je i u “Nedeljnim ilustracijama”, a sve vreme se potpisivala kao Mir Jam.
Ovaj pseudonim zadržala je i kada je počela da piše svoje romane.

Pročitajte i  Da li verujete u „znakove na putu“? Koja su to znamenja koja su poštovali naši stari: šta je loš a šta dobar znak?

Njeni romani stekli su izuzetnu popularnost u tom periodu. Pisala je o ljubavi, braku i životu građanske klase tadašnje Jugoslavije.

Milica Jakovljević živela je tihim i povučenim životom. U to vreme važila je za pravu lepoticu. Iako je sa velikom strašću pisala o ljubavi i braku, Mir Jam se nikada nije udavala. Bila je obrazovana, stabilna i samostalna. Tečno je govorila francuski i ruski, a o njenom privatnom životu više se nagađalo, nego što se zbilja znalo.

Čitalačku publiku osvojila je jednostavnim i pomalo sladunjavim stilom. Njeni romani bili su pitki, čitali se u dahu i sa uživanjem.

Pročitajte i  Maska za oporavak kose i jačanje dlake: Budite nežni prema svojoj kosi uz pomoć prirodnih sastojaka

Te kritike, međutim, nisu uticale na Milicu da prestane pisati svoje romane.
“Ranjeni orao” čiju smo ekranizaciju mogli gledati od 2009. godine, jedan je od najpoznatijih njenih romana.

Pored toga, romani „To je bilo jedne noći na Jadranu”, „Nepobedivo srce”, „Otmica muškarca”, „Greh njene mame”, „U slovenačkim gorama”, „Samac u braku” i „Mala supruga” su decenijama mamili suze i uzdahe devojaka, a i ponekog muškarca sa širokom lepezom likova i uzbudljivim razvojem događaja.

U opusu Mir Jam našle su se i zbirke pripovedaka: “Dama u plavom”, “Časna muška reč”, “Devojka sa zelenim očima”, “Sve one vole ljubav” i pozotišni komadi “tamo daleko” i “Emancipovana porodica”.

Pročitajte i  Sa manastirske trpeze: Posne makarone sa tunjevinom gotove za desetak minuta

Nakon Drugog svetskog rata na Mir Jam pada “ljaga” da je odbila da radi za okupacione novine, te njene knjige bivaju zabranjennj, a ona više ne može da nađe posao.
Napuštena i osramoćena bez penzije, Milica je gurnuta u stranu. Umire 22. decembra 1952. godine od upale pluća. O njenoj smrti nijedne novine nisu izvestile.

Tek 1972. godine, postavljanjem na scenu Ateljea 212 predstave “Ranjeni orao”, dela Mir Jam ponovo oživljavaju. Danas su na nacionalnoj televiziji izuzetno popularne serije i filmovi inspirisani njenim radom, koje publika iznova i iznova prati svake godine.