Bilo da su u pitanju predmeti za svakodnevnu upotrebu ili, pak, nazivi predmeta koji potiču iz određene struke, često se događa da ih ljudi pogrešno izgovaraju. U većini slučajeva opravdanje mnogih je to što su jednostavno tako navikli, u porodici su se tako izgovarale reči pa se i njima ustalilo u govoru. A nekima je naprosto komplikovano da izgovore reč onako kako treba, pa su našli “svoju verziju”.
Međutim, mnogi ni ne znaju kako se zapravo pišu i izgovaraju mnogi od sledećih predmeta. Dajemo vam njihov pravilan oblik, uz objašnjenje porekla reči.
KARNIŠ(N)A – U Rečniku Matice srpske i Rečniku SANU postoji samo karniša: šipka, prečaga nad prozorom na koju se veša zastor, zavesa. Dakle ne postoji nikakva garnišla, garnišna, ili garniša. Ivan Klajn i Milan Šipka prihvataju i karnišna i karniša.
VAZA – Od nemačkog “vase”, francuskog “vase” i latinskog “vas” što znači “sud, posuda” koja služi da u nju stavimo cveće, dobili smo reč VAZA. Ova posuda u srpskom jeziku zove se isključivo tako i NIKAKO vazna.
RERNA – germanizam za pećnicu koji se upravo tako i izgovara kako se i piše, a nikako LERNA.
– Ono u čemu kuvamo kafu zove se jedino DžEZVA, jer je naziv dobila od turskog “cezve” što znači “mala posuda za kuvanje kafe”. DžEZBA i ĐEZVA nisu pravilni nazivi.
RAJSFERŠLUS, od nemačkog “Reisverschlus” što znači “patent zatvarač”. RAJFEŠLUS je svakako lakše izgovoriti, ali nažalost, ta reč ne postoji.
BRUSTHALTER – Priznajemo, ova reč je i za nas bila veliko pravopisno otkriće dok nismo naišli na nju u Pravopisu srpskog jezika. Verovali ili ne, piše se BRUSTHALTER, a ne BRUSHALTER. Objašnjenje je sledeće: “Od nemačkog Brust-halter – ženski prslučić za pridržavanje grudi”.
PIŽAMA ili PIDžAMA? Piše se i jedno i drugo. Reč je persijskog porekla u značenju “odelo za spavanje”..
MAJICA – MAJCA ili MAICA je jedna od vrlo čestih grešaka u pisanju. J se ne piše između vokala a i i osim kada je deo osnove ili nastavka za tvorbu. Tako nećemo pisati RADIJO – antena ili BIJO – eliksir, ali ćemo pisati: MAJICA, radijski program, krajina, izdajica, gajiti, Majin, tajin…
BADEMANTIL – Reč je germanizam, složenica od reči “kupati se” i “mantil, ogrtač”. Klajn i Šipka daju ovakvu verziju reči jer se i na nemačkom piše bademàntel. Međutim, mnogi ga kod nas nazivaju i pišu kao baden – mantil ili badem – mantil, što nije pravilno.
FEN ili FEM? Električni aparat za sušenje kose dobio je naziv po toplom južnom vetru, švajcarski Fohn, pa se kod nas naziva FEN, a ne fem kako neki vole da kažu.
PAŠKANAT ili PAŠTRNAK? Latinski naziv za ovu biljku je Pastinaca sativa L. – Umbelliferae. U našem narodu zove se još i jelinjak, krstata trava, slatka trava, pa i paškanat i paštrnak.
– Mnogi su skloni da napišu “HEMISKA olovka”, umesto HEMIJSKA olovka. Reč je izvedena od reči “hemija, hemijski”. Prema tome, glas j na kraju osnove se mora naći na kraju korena reči i ispred nastavaka za oblik i tvorbu reči.
LABORATORIJA od latinskog laboratorium (laborare raditi) u značenju radionica, odeljenje opremljeno za naučna istraživanja i stručne poslove. Iako je našem narodu laše da izgovori labaratorija, ovo nije pravilan oblik.
INJEKCIJA – Na latinskom injectio označava ubrizgavanje određene tečnosti u telo. Ovde ne dolazi do jotovanja, pa se ne kaže i ne piše injekcija, već injekcija.
RENDGEN – Rendgenov aparat dobio je ime po tvorcu ovog izuma, nemačkom fizičaru Rendgenu (Röntgen). Iako u vlastitim imenima najčešće izostaje jednačenje suglasnika po zvučnosti ovde je ono izvršeno. Dakle, nije rengen ili rentgen, već rendgen.
Opanak (K. M)