Palata Rajhl u Subotici predstvalja izvanredno delo mađarske secesije. Podigao je 1904. godine Ferenc Rajhl, mađarski arhitekta, kolekcionar i umetnik kao porodičnu palatu i projektni biro. Danas je Palata Rajhl, u kojoj je smešten Muzej savremene umetnosti, jedna od glavnih turističkih atrakcija Subotice. Građevina je životno remek delo arhitekte Rajhla i predstavlja nepokretno kulturno dobro i spomenik kulture od velikog značaja.
Ko je bio Ferenc Rajhl?
Ferenc Rajhl (mađ. Raichle J. Ferenc) rođen je 1869. godine u Apatinu, a preminuo je u Budimpešti 1960. godine. Studije arhitekture završio je u Budimpešti i tada je krenuo na studijsko putovanje po Evropi. Nastanio se u Subotici 1986. godine i oženio se ćerkom uticajnog subotičkog advokata, poslanika u tadašnjoj Gradskoj skupštini Subotice. Veoma brzo je počeo da dobija poslove. Pored zgrade Subotičke gimnazije i zgrade Nacionalne kasine, na kupljenom placu u samom centru grada, počeo je da gradi i dve palate – jednu za potrebe svoje porodice, a drugu za najam. Palata koju je projektovao za svoju porodicu – Rajhlova palata, jedno je od najraskošnijih dela subotičke secesije. U izgradnju i ukrašavanje ove kuće, Ferenc Rajhl uložio je celokupnu imovinu.

Na samom početku karijere, Rajhl je bio pod uticajem arhitekture Beča i Berlina. Međutim, veoma brzo se okreće mađarskoj secesiji, koja je u to vreme bila u usponu. Najveći broj zgrada, Rajhl je uradio upravo u duhu mađarske secesije, bogato koristeći motive koji odlikuju ovaj pravac i materijale za ukrašavanje fasade, prvenstveno proizvode fabrike Žolnai. Smatra se da su na njega uticali tada vodeći mađarski arhitekti Eden Lehner i Ede Mađar, kao i jedan zemljak Apatinac – Đula Partoš.
Ferenc Rajhl Subotici je ostavio zgradu Gradske biblioteke (prvobitno zgrada Nacionalne kasine), zgradu Gimnazije, Konen vilu na Paliću, Palatu Rajhl u, najamnu palatu Rajhl, zatim zgradu katoličke crkve u Bačkoj Topoli, gradsku kuću u Apatinu. Veliki broj ovih zgrada predstavljaju spomenike kulture i stavljene su pod zaštitu države.


U jednom trenutku ovaj talentovani arhitekta pokušao je da se bavi i drugim poslovima, pa je otvorio i ciglanu. Međutim, poslovi mu nisu išli od ruke. Bankrotirao je, njegova imovina prodata je na licitaciji, a Rajhl se sa porodicom preselio u Segedin 1908. godine, gde ponovo pokušava da izgradi karijeru. Radi projekte za nekoliko zgrada u Segedinu, koje se i danas ubrajaju i najlepše ukrase ovog grada. Nakon Prvog svetskog rata preselio se u Budimpeštu u kojoj do kraja života nije uradio ni jedan značajniji projekat.
Velelepna palata Ferenca Rajhla dodeljena je 1948. godine Gradskom muzeju Subotica, a od 1969. godine u njoj se nalazi Savremena galerija Subotica.
Arhitektura i dekor Rajhlove palate
Palata kao jedno od najupečatljivijih dela mađarske secesije je životno remek delo arhitekte Rajhla. Raznovrsnost i bogatstvo materijala koji su se koristili na fasadama preneli su se i na enterijer. Za svaku prostoriju posebno su projektovani plafonski gipsani ba-reljefi i reljefni frizovi u gornjoj partiji zidova.
Na spratu su se, pored velike trpezarije, koja je služila i kao balska dvorana, nalazili muški salon za pušenje i bilijar sala, a odmah do njih muzički salon. Iza muškog salona bili su smešteni ženski salon i spavaća soba, koja je bila povezana sa kupatilom, garderobom i dečijom sobom. Ova palata je još imala i prostoriju za porodični doručak, koja je bila povezana sa kuhinjom u prizemlju. Fasada dvorišnog dela je stilski izvedena u skladu sa začeljem palate Rajhl, mada ih je ipak diskretno delila ograda od kovanog gvožđa kao i terasa sa držačima za cveće, a sa ulice je park Rajhlove palate bio skriven visokom ogradom sa malom drvenom i velikom kolskom kapijom.
