Ovako je izgledala slavska trpeza starih Srba: Šta smo sačuvali do danas, a šta se promenilo kroz vekove

Na stolu svakog domaćina i dalje se nalaze predmeti iz srpske tradicije bez kojih nijedna slava ne može da se obeleži: slavski kolač, žito, vino i slavska sveća.

Domaćice su slavski kolač obavezno mesile od osveštane vode, slavska sveća je bila od pravog voska, a svaki gost koji je na slavi pio vino pio je u čast svetitelja i za zdravlje domaćina, pokazujući da je dostojan vere i odan hrišćanskim običajima.

slavski-kolac-1418744478-52506

Moderno vreme je, međutim, donelo velike izmene u pripremi slavske trpeze. Mnoge domaćice čak i ne mese hleb kod kuće nego ga naruče u pekarama i prodavnicama. Razna alkoholna pića postala su nezamenljivi deo slavskog veselja koje podstiče raspoloženje gostiju, a od predjela do kolača izbor je toliko raznolik da bi se pomislilo kako je glavni smisao slave da se ugodi stomacima.

Pročitajte i  Narodno verovanje: Šta da uradite na Vrbicu i Cveti da biste bili zdravi i lepi

Svaki gost koji dolazi, trebalo bi da najpre pozdravi domaćina rečima: “Pomozi Bog, srećna vam slava!”, i tek onda se počasti žitom i vinom i prekrsti. Svetac je zaštitinik doma i nekada se jelo i pilo u njegovu čast, a ne radi ličnog zadovoljstva.

Međutim, i naši stari umeli su da se provedu za svečare, pa ona Sremčeva komedija o Ivkovoj slavi nije tako daleka od prave istine.

Pročitajte i  Iskoristite jedinstvenu priliku: Zakupite lokal na beogradskim pijacama!

slava

Svetkovanje kućnog sveca ili slava trajalo je po običaju 3 dana. Prvog dana su dolazili kumovi, uža rodbina. Drugog dana, za trpezom se nađu prijatelji, a trećeg se komšije pozivaju na sitne kolače i kafu.

Evo i šta su to domaćice iznosile na slavsku trpezu:

Predejlo nije bilo dominantno na slavskom stolu, ali ništa manje nije činilo siromašniju trpezu. Međutim, jela su se iznosila redom i svako od gostiju je imao izbor.

Gibanica, ajvar, turšija i ren činili su celinu uz pečenje, podvarak, proju i pogaču. Ono što se zasebno služilo bili su sitni kolači: vanilice, breskvice, rolati, oblande i slatke pite.

Pročitajte i  Lazareva subota je dan dečje radosti: Zašto su deca u centru ovog praznika koji slavi Isusovo čudo vaskrsenja Lazara?

seoska slava.jpg 2

Danas je spektar daleko širi i raznobojniji, a tradicija je donekle zadržala svoj primat. Ipak, ono što je činilo slavu nekada tj. slavski sto jesu obroci organskog i prirodnog porekla. Danas, zbog tempa života, domaćice često pribegavaju kupovnim proizvodima.

Ono što je potpuno pogrešno jeste proslava svečara u restoranima i kafanama. Ne samo da je ambijent pogrešan, nego se time zaista slava svodi samo da jelo i piće, a poštovanje svetitelja je potpuno zanemareno. To nije slava, već ručak i večera za prijatelje i familiju.

Opanak, Stvar ukusa