Friday, February 7, 2025
NaslovnaZanimljivostiMatija Bećković o spomeniku kralju Aleksandru Ujedinitelju: Ima spomenik i u Parizu...

Matija Bećković o spomeniku kralju Aleksandru Ujedinitelju: Ima spomenik i u Parizu i u Marselju, a u Beogradu nema ni ulicu

“Slobodna Srbija se dvoumi, a priča o spomeniku ocu i sinu, kralju Petru i Aleksandru u Parizu, lep je primer našeg bespuća. Kako drukčije razumeti da prva žrtva fašizma, kralj Aleksandar, ubijen pred očima milion Francuza, ima spomenik i u Parizu i u Marselju, a u Beogradu nema ni ulicu. Valjda da se ne zamerimo ustašama, VMRO i ostalim fašistima”

Istaknuti srpski akademik i književnik Matija Bećković, povodom inicijative da se otvori pitanje da li treba podići spomenik kralju Aleksandru na stogodišnjicu stvaranja Jugoslavije, u razgovoru za novi Nedeljnik rekao je:

“Francuzi se nisu pokazali kao iskreni saveznici u ovoj stvari. Našim kraljevima nisu podigli spomenik kakav bilo i gde bilo, nego u samom srcu Pariza i veći nego ovaj knezu Mihailu u Beogradu. Ali naš svet i ne zna da taj i takav spomenik u Parizu postoji. Nijedan naš reporter se nikad nije iz Pariza javio stojeći ispred tog spomenika.

Ministar general Marić, poslanik Najžar, francuski predsednik Lebren, poslanik Purić i ostali velikodostojnici ispred spomenika kralju Petru Prvom i kralju Aleksandru Karađorđeviću u Parizu, na dan otkrivanja 9. oktobra 1936. (Foto Arhiv Jugoslavije)
Ministar general Marić, poslanik Najžar, francuski predsednik Lebren, poslanik Purić i ostali velikodostojnici ispred spomenika kralju Petru Prvom i kralju Aleksandru Karađorđeviću u Parizu, na dan otkrivanja 9. oktobra 1936. (Foto Arhiv Jugoslavije)

Održavali smo u francuskoj prestonici bezbroj skupova povodom naših stradanja, ali se, koliko znam, nikad nismo okupili kod tog spomenika ni u Ulici kralja Petra Prvog. Slobodna Srbija se dvoumi, a priča o spomeniku ocu i sinu, kralju Petru i Aleksandru u Parizu, lep je primer našeg bespuća.

Kako drukčije razumeti da prva žrtva fašizma, kralj Aleksandar, ubijen pred očima milion Francuza, ima spomenik i u Parizu i u Marselju, a u Beogradu nema ni ulicu. Valjda da se ne zamerimo ustašama, VMRO i ostalim fašistima,” istakao je Bećković za Nedeljnik.

U intervjuu za Politiku iz 2015. godine Bećković je rekao da bi “najprikladnije bilo da se taj poduhvat uvrsti u program obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata: “Francuzi bi tako pokazali da vole nas kao što smo mi voleli njih.” A potom dodao sledeće:

“Inicijativa grupe arhitekata da se pariski spomenik kraljevima Petru i Aleksandru Karađorđeviću odlije i postavi u Beogradu naišla je na oprečne komentare. Jedni misle da bismo tako dobili ne samo spomenik nego i nešto više od spomenika.

A to znači simboličnu obnovu pamćenja i narušenog srpsko-francuskog prijateljstva kao i smanjenje razdaljine između, u naše vreme, prilično udaljenih Pariza i Beograda. Drugi to odbacuju i neće da čuju ni za dva spomenika ni za dva kralja ni za dva naroda ni za dva grada, tvrdeći da je takva inicijativa deplasirana.

Ne opredeljujući se ni za jednu stranu, a u želji da se nađe kompromisno rešenje i ovo pitanje za sva vremena skine sa dnevnog reda, rečenome bi valjalo dodati i nešto što se još nije čulo.

Naime, umesto da se pariski spomenik odliva i replika postavlja u Beogradu, pravi je čas da se sruši i ukloni i onaj original u Parizu. Dok se to ne učini on će uvek biti predmet ovakvih raspri, pa i kamen u cipeli srpsko-francuskih odnosa. Ne bismo se začudili ako bi se ispostavilo da su vlasti nove Jugoslavije i ranije dolazile na ovu ideju, ali možda Francuzi nikad nisu bili skloniji, a međunarodne okolnosti pogodnije, da nam se iziđe u susret,” zaključio je Matija Bećković 2015. za list “Politika”.

Da podsetimo one koji su zaboravili, ali i upoznamo one koji zaista nikad nisu čuli za postojanje ovakvog spomenika:

1207120067

Autori spomenika, koji je svečano otkriven 19. oktobra 1936, jesu ugledni francuski vajar Maksim Real del Sart i arhitekt Anri Šaje. Konjička skulptura, ukupne težine osam tona, izrađena je od livene bronze. Masivni postament krase tri bareljefa, isklesana u granitu. Na čeonoj strani, na francuskom jeziku, ispisan je epitaf koji glasi: Aux Rois Pierre Ier de Serbie le Libérateur et Alexandre Ier de Yougoslavie l’Unificateur (Kraljevima Srbije i Jugoslavije, Petru Osloboditelju i Aleksandru Ujedinitelju).

Na postamentu, sa leve strane piše: „Srbije više nema ali Vojska je spasena; mi smo spremni da dođemo i nastavimo borbu na tlu Francuske“ (telegram princa-regenta Aleksandra predsedniku Poenkareu, decembra 1915).

Sa zadnje strane postamenta nalazi se bronzani reljefni portret kralja Petra (iz mlađih dana) sa citatom: „Meni je čast što sam vojničku karijeru počeo pod zastavom Francuske.“ Naime, Kralj Petar je bio poručnik francuske vojske i pripadnik čuvene Legije stranaca, u kojoj se borio protiv Nemaca tokom francusko-nemačkog rata 1870. godine. U njemu je bio povređen i zarobljen, ali je pobegao iz zarobljeništva i ponovo se našao na francuskoj strani tako što je preplivao Loaru kod Orleana. Za taj podvig odlikovan je Ordenom Legije časti.

S desene strane postamenta piše: „Čuvajte Jugoslaviju, čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo“, poslednje reči Kralja Aleksandra, izgovorene nakon atentata u Marselju 1934. godine.

Spomenik kraljevima Petru i Aleksandru predstavlja najznačajnije materijalno svedočanstvo bliskih i savezničkih odnosa Srbije i Francuske tokom Prvog svetskog rata. To je, istovremeno, i mesto odavanja počasti ovim značajnim istorijskim ličnostima.

Spomenik se nalazi u Square Alexandre Ier de Yougoslavie na Trgu Kolumbije.

Nedeljnik, Politika, Opanak

Katarina
Katarina
Opančar u usponu
RELATED ARTICLES

1 KOMENTAR

  1. Protiv sam imenovanja ulica i podizanja spomenika Kralju Jugoslavije Aleksandru. Dovoljno je protokolarno obilježje kao jednom od srpskih vladara. Pravoslavni i nepravoslavni Srbi bi trebalo da su protiv takvog povampiranja jugoslovenstva. Smatram da je to politički pogrešan pokazatelj i primjer pokoljenjima , a kao vjernik da je to prizivanje prokletstva – podizanje spomenika Kralju koji je prvi uklonio iz svoje titule pridjev srpski i samoproglasio se Kraljem Jugoslavije, izvršio samookupaciju oslobođene srpke otadžbine i naroda, ukinuo srpsku vojsku, grb i granice. Okupirao srpsku prestonicu ustoličenjem u Beogradu neprijateljskih oficira i svih hrvatsko-slovenačkih neprijateljskih službi, koje su bile okupacione u Srbiji i Crnoj Gori svo vrijeme Velikog rata, koje su vršile zločine i ubijale srpsku djecu od Triglava do Krfa.
    P.S.
    (Ali, Srbi postavljaju spomenike srpskim neprijateljima kao onaj kumir Tucoviću na slaviji, prvom i najvećem antisrpskom aktivisti, koji je demonstrirao u Beogradu protiv srpske vojske kada je u Balkanskim ratovima išla da oslobađa otadžbinu Kosovo i Metohiju od vjekovne osmanske okupacije i ropstva; koji je pisa o srpskoj vojsci kao zločincima – zajedno sa saborcem i ubicom carske porodice Romanov Lavom Trockim koji je u to vrijem boravio u Beogradu i kao nvinar međunarodne crvene internacionale pisao protiv srpske vojske u Balkanskim oslobodilačkim ratovima kao osvajačkoj).
    http://www.ognjenvojvodic.info/%D0%B1%D0%B5%D1%81%D0%B5%D0%B4%D0%B5-%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC-%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%83-%D0%BA%D1%80%D0%BE%D0%B7-%D1%82%D0%B0%D0%BC%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8-%D0%BF.h

POSTAVI ODGOVOR

molimo unesite svoj komentar!
ovdje unesite svoje ime

Most Popular

Recent Comments