Srem je bio najviše pogođeno područje bivše Jugoslavije pod okupacijom takozvane NDH. Fašisti su narod mučili, ubijali i prisilno pokatoličavali.
Fašistička i marionetska Nezavisna država Hrvatska osnovana je na delu okupirane Kraljevine Jugoslavije i uz pomoć Hitlerove Nemačke postojala pod vođstvom ustaškog režima od 1941. godine do 1945. godine. U istoriji je NDH ostala zabeležena po zverstvima i genocidu koje su pripadnici režima činili nad Srbima, Jevrejima, Romima, kao i Hrvatima neistomišljenicima, pretežno komunistima.
U Muzeju Srema posetioci mogu da vide izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ autora Nenada Radmanovića, kustosa Muzeja Srema i inicijatora mitrovačkog novinara Steva Lapčevića. U organizaciji izložbe Muzej je imao veliku podršku građana Sremske Mitrovice i lokalne samouprave.
U muzejskoj postavci izvršena je rekonstrukcija kompletne političke scene Sremske Mitrovice uoči Drugog svetskog rata, sa svim akterima, sada već istorijskim ličnostima, a zatim je sačinjena i potpuna rekonstrukcija događaja vezanih za kraj marta i desetodnevni Aprilski rat.
“Ono što će, verovatno, posetiocima biti najzanimljivije su vojnici Kraljevine Jugoslavije, ali i naoružanje okupatorskih zemalja. Uspeli smo da obradimo temu formiranja gradskih vlasti Nezavisne države Hrvatske na teritoriji Srema, sa akcentom na Mitrovicu, u periodu trajanja od prva dva meseca, do leta 1941.godine. Sledeće godine ćemo uraditi i tematske izložbe formiranja partizanskih odreda u gradu, kao i činovničkog aparata”, rekao je za Tanjug kustos Muzeja Srema Nenad Radmanović.

On je dodao da će se obraditi i teme poput progona Srba, Jevreja i Roma iz Sremske Mitrovice i da će to upravo biti sledeće godine na godišnjicu strašnog stradanja naroda u gradu.
Samo za nekoliko nedelja u avgustu i septembru 1942, zločinci ustaške policijsko-kaznene ekspedicije pod komandom Viktora Tomića su pored gradskog pravoslavnog groblja, na radinačkim poljima i na savskom nasipu ubile više od 400 ljudi, dok se ukupne žrtve Tomićeve kaznene ekspedicije na području Srema procenjuju na preko 6.000 nevino ubijenih ljudi (mahom Srba, ali i Jevreja i Roma) i preko 10.000 poslatih u logore. Iz same Mitrovice ubijena su tada najmanje 404 lica.
“Drago mi je da se posle osam decenija u našem gradu, gotovo po prvi put, govori o junacima Aprilskog rata i da smo se mi Mitrovčani setili ljudi koji su nas branili na barikadama na Savi, Rumskoj malt ii ostatku grada. Uzeli smo sebi u obavezu da ne dopustimo da bilo ko ko je žrtvovao sebe za slobodu ovog grada, nikada ne izbledi u našim sećanjima. Ovo je naša dužnost”, rekao je inicijator izložbe, novinar iz Sremske Mitrovice Stevo Lapčević.
Početkom 1941. godine trupe Vermahta su došle do Sremske Mitrovice gde su ostaci kraljevske vojske branili, dodaje novinar, unapred izgubljeno. Borbe u Mitrovici počele su 10. i već 13. aprila su bile završene. Vodile su se na nekoliko lokacija. Nemačke vojne jedinice dolazile su iz pravca Petrovaradina, Erdevika i Šida, i spajale se sa jedinicama koje su kasnije formirale ustašku jedinicu koja je dolazila iz Iloka.
“Njihov zadatak je bio da iz tog pravca uđu u grad, prolazeći kroz nemački deo, gde su dočekani kao oslobodioci. Vojska Kraljevine Jugoslavije je od elemenata treće konjičke divizije i sedme Potiske divizije, koja se povlačila preko Erdevika, napravila nešto što se nazivalo kombinovani mitrovački odred, koji je bio pojačan pripadnicima Žandarmerije i dobrovoljcima”, kazao je Lapčević.
Ljudi su, kako podseća, štitili pontonski most, kako bi se jedan deo civilnog stanovništva iz grada povukao preko reke Save u Mačvu, kako bi izbegli zarobljavanje.
”Borbe su kratko trajale, ali su bile teške. Komandant grada, major Vojislav Mirković, predao je vlast proustaškim elementima, povukao se, a onda smo imali to da su ljudi s jedne strane ginuli braneći grad, protiv vojske koja je bila daleko kvalitetnije opremljena, a s druge strane u gradu više nije imalo šta da se brani”, ispričao je Lapčević za RTV.
Zbog velike podrške građana i lokalne samouprave, veliki broj predmeta u ovoj postavci ustupili su Mitrovčani, na revers Muzeju, kako bi kompletirali izložbu.
Među izloženom, nalazi se, pored vojničkih obeležja, oružja i uniformi, veliki broj predmeta koji su upotrebljavani u svakodnevnom životu, kao što su pisaće mašine, fotoaparati, značke i fotografije.

Sama izložba se sastoji iz dva dela. Prvi se odnosi na Drugi svetski rat, a drugi je obuhvatio predmete iz naroda. Među njima je i pisaća mašina Lazara Rašovića, koji je bio predsednik mitrovačke opštine između dva rata, proganjan od strane ustaškog režima u gradu. Tu je i orden Svetog Save, koji je nosio ugledni Mitrovčanin, Jovan Udicki, učitelj i prosvetni inspektor.
