Friday, February 14, 2025
NaslovnaSrpska istorijaGusle, čuvari našeg nacionalnog identiteta: I danas ih mnogi obožavaju, a evo...

Gusle, čuvari našeg nacionalnog identiteta: I danas ih mnogi obožavaju, a evo odakle one zapravo potiču

Guslar ili guslač osoba je koja svira gusle. Interesantno je da Srbija nije jedina zemlja u kojoj se spominju guslari.

Kako piše Vuk Karadžić, u 19. veku bilo je mnogo guslara južno od Save i Dunava, posebno u planinskim predelima. Tada je bilo posebno zastupljena profesija guslara-slepca, koji su pored pevanja epskih pesama, negovali i poseban vid pevanja da bi isprosio milostinju, tzv. klanjalica i slepačka pesma.

Guslar, slika Paje Jovanovića

Ono što je danas teško zamislivo, nekada su izuzetno bile popularne i poznate slepe žene-gulsarke. Od njih je Vuk Karadžić zapisao neke od najlepših epskih i lirskih pesama.

Poseban vid guslarskog pevanja održao se do početka 20. veka u Bosanskoj krajini – begovski pevači. Oni su pevali muslimanske epske narodne pesme, krajiškog tipa, često i uz pratnju tambure, a izdržavali su ih begovi – mecene.

Guslarske pesme ispevane su u posebnom obliku, poznatom epskom desetercu. Pesme uz gusle najčešće se odnose na istorijske događaje ili ličnosti iz istorije. Sve do pojave Vuka Karadžića događaji ispevani u epskim pesmama smatrani su za relevantne istorijske činjenice.

I danas guslari pevaju pesme koje je Vuk sakupio, a kako kažu, pišu se i nove. Međutim, da bi se nova otpevala uz gusle potrebno je da prođe 100 godina. Velika je bruka za guslara ako u pesmu stavi nekog ko bude brzo zaboravnjen ili ko uradi nešto loše.

Iako mnogi danas smatraju da su gusle izvorno slovenskog porekla, na naše prostore one su došle preko Vizantije.

Pretpostavlja se da gusle potiču od arapskog instrumenta rababe, koja ima samo jednu žicu od konjske dlake i vrlo je sličan guslama.

Gusle se sastoje od karlice preko koje je prevučena  zategnuta koža kao na bubanj preko koga su zategnute konjske dlake i od gudala. Grade se od raznih vrsta drveta, a najčešće od javorovog, koje se smatra drvetom plodnosti, blagostanja i napretka.

Kod nas gusle se prvi put spominju u najstarijem srpskom psaltiru s tumačenjima, koji je 1346. pisao Jovan Bogoslov za Branka Mladenovića, oca Vuka Brankovića.  Tu se govori i o njihovoj ulozi:

“Sa dušeju sireč, gusli bo duša jest, a pevca jezik bez nego bo duša glagolati ne možet.”

U starijoj redakciji teksta Sinajskom psaltiru iz 11. veka, gusle se, takođe, spominju na više mesta, a nešto ranije prezviter Kozma već se bori protiv njih i besovskih pesama.

Budući da su gusle imale ključnu ulogu u izuzetno teškim vremenima za naš narod i zemlju one su danas neodvojivi i jedan od najznačajnijih oblika srpstva i srpskog nacionalnog duha.

RELATED ARTICLES

POSTAVI ODGOVOR

molimo unesite svoj komentar!
ovdje unesite svoje ime

Most Popular

Recent Comments